Mi se prezivamo Ćuk, ali koliko znamo o toj ptici?

Kod nas u ex-Yu živi i vrsta ćuka zvan kukviža (Strix noctua). Zanimljivo je spomenuti da naziv ove ptice u južnoslavenskim jezicima glasi ćuk, dok u nekim drugim jezicima kao što su primjerice u slovačkom ili bugarskom čuk.

Ćuk je ptica velika od 19-21 cm s rasponom krila od 47-54 cm. Sivkasto-smeđe je boje. Ima malu sivkastu glavu s velikim očima, oštrim kljunom pomoću kojega komada plijen na komadiće. Ima dva uzdignuta čuperka na vrhu glave. Na nogama obično ima tri prsta s kandžama. Rep je dosta kratak. Vrstan je letač u mraku, potpomognut izrazito naprednim noćnim vidom. Plijen hvata nožnim kandžama, često u letu, te ga rijetko jede na samom mjestu hvatanja. Plijen odnosi na sigurno mjesto gdje ga u miru jede, pridržavajući ga kandžama na nogama dok otkida oštrim kljunom zalogaje, ukoliko se ne radi o manjem plijenu pa ga odmah guta u cijelosti.

Ćukovi su aktivni isključivo noću. Aktivnost im se dijeli u dva razdoblja, s težištem u vrijeme do ponoći. Od ponoći do 2 sata ujutro obično miruju. Oko zalaska sunca ili kratko nakon toga ćuk završava s razdobljem mirovanja, a u svitanje povlači se u uvijek isto dnevno skrovište gdje provodi dan uglavnom nepokretan. Ovo mirovanje prekida samo kratkim razdobljima čišćenja. I u vrijeme podizanja mladunaca, mužjak i ženka samo vrlo rijetko provode dan na istom stablu, a tjelesni dodir, osim u vrijeme parenja, nije viđen. Dnevno skrovište mužjaka u vrijeme ležanja na jajima i podizanja mladunaca najčešće je u vidokrugu duplje sa ženkom, jajima i mladuncima.

Leglo se sastoji od najčešće tri do četiri gotovo čisto bijela jaja prosječne veličine od oko 32 x 27 milimetara, na kojem leži samo ženka. Mladunci se legu nakon oko 22 dana, a podižu ih oba roditelja. U dobi od oko 40 dana, mladunci mogu sami brinuti o sebi, no roditelji ih hrane još oko 20 dana, nakon čega napuštaju roditeljsko područje.

Ćuk se hrani kukcima i drugim beskralježnjacima, vodozemcima (žabama), te manjim sisavcima (miševima, voluharicama, puhovima,…) i manjim pticama. Plijen ćuka su uglavnom životinje koje nisu našle noćno skrovište, i one životinje koje imaju određene noćne aktivnosti.

Prema navodima nekih knjiga Hrvatskoj danas živi 1.500 osoba s prezimenom Ćuk (srednja Dalmacija, Zagora, Knin), dok prezime Čuk ima 220 osoba (Zagreb, Prigorje).  Tu informaciju jos moram da provjerim na taj nacin sto cu da uradim internet pretrazivanje nekog internet direktorijuma za prezime Ćuk.

Ima i Ćukovica. Iako na šibenskom području odavno nema prezimena Ćuković, ono je ipak baš tamo najranije zabilježeno: 1581. godine u Šibeniku je upisana Caterina Chiuchouich (Ostojić to čita kao Čuković), a u istom gradu 1604. godine živi Antonia Chiucouich de Sebanico (isti autor to čita Ćuković).

U Dobreču (danas Gornji Muć) u venecijanskom zemljišniku 1711. godine upisane su dvije obitelji s prezimenom Ćuković: Pavina i Lukina, dok je u Zagoričanima (danas Divojevići) upisana 10-člana obitelj Jure Ćukovića pokojnog Andrije, kojoj su mletačke vlasti dale 17 kanapa zemlje. U Dobreču je upisana i obitelj Jure Ćukića, što je vjerojatno kraći oblik prezimena Ćuković.

U Alberghettijevu zemljišniku (1725 – 1729) za područje Gizdavca, Dobreča (danas dio Muća oko vrela Dobreč), Muća i Zelova u sklopu banderije harambaše Jure Jelavića upisane su četiri obitelji i jedna časna sestra: obitelji udovica Lucije i Kate, obitelj braće Martina i Grge Ćukovića, te Bože Ćukovića i časna sestra Lorenca Ćuković.

U austrijskom zemljišniku iz 1835. godine u Muću Gornjem upisane su dvije obitelj s kraćim oblikom prezimena Ćuk: Andrijina i Jozina; prema popisu stanovništva iz 1948. godine broj obitelji s tim prezimenu dostigao je u tom mjestu 27, a u Muću Donjem tada je prebivalište imala jedna obitelj s prezimenom Ćuk.

Danas u Muću Gornjem živi 20 obitelji s prezimeno Ćuk, koje imaju ukupno 49 duša, dok u Muću Donjem u 3 obitelji s prezimenom Ćuk živi ukupno 13 duša.

Ćukovići su istodobno zabilježeni i na drniškom području, i to u Mirlović Zagori: u tom mjestu su u venecijanskom zemljišniku iz 1711. godine zabilježene dvije obitelji s tim prezimenom, koji su domaćini bili: Petar Ćuković pokojnog Luke i Vicko Ćuković pokojnog Grge.

Starina roda Ćuković odnosno Ćuk je Kočerin pokraj Širokog Briga, gdje je pripadnike tog roda zabilježio u svom popisu bosansko-hercegovačkih Hrvata katolika iz 1741/1742. godine biskup fra Pavo Dragićević: 9-članu obitelj Grge Ćukovića i 15-člano kućantsvo Mije Ćuka.

U popisu biskupa fra Marijana Bogdanovića iz 1768. godine u Kočerinu je zabilježen samo duži oblik tog prezimena: 22-člano domćainstvo mate Ćukovića, i 5-člana obitelj udovice Andrijane Ćuković, dok je u Livnu zatečen 6-člano kućanstvo Martina Ćukovića.

Duvanjski Ćukovići, s prebivalištem u selu Cebari, nisu u krvnom srodstvu s ostalim prezimenjacima, jer su nastali od starog duvanjskog roda Letica: u maticama župe Bukovica pokraj Tomislavgrada 1897. godine upisano krštenje Silvestra sina Ivana Letice Prljevića i majke Ive Andrić, a u ulozi kuma javlja se Mate Letica Ćuković.

Ako ima Ćukova koji se ne slazu sa ovim (kao i Ćukovica) molim vas komentarisite na dnu ove stranice i ja cu to odmah da objavim.